Kažun: istarska poljska kućica u suhozidu

Vozite li se južnom Istrom, između Vodnjana, Bala i Svetvinčenta, počet ćete ih zapažati: male okrugle kamene kućice sa šiljastim krovovima, osamljene u maslinicima, na rubu vinograda ili napola skrivene u šikari. To su kažuni, istarske poljske kućice od suhozida. Gradili su ih seljaci, bez nacrta, bez morta i bez ikakva drugog materijala osim kamenja koje su očistili sa svojih polja. Danas su najomiljeniji simbol istarskog sela i jedan od njegovih najzanimljivijih primjera graditeljstva.

Što je kažun?

Kažun je malo sklonište sagrađeno u potpunosti u suhozidu, što znači da je kamen slagan bez ikakva morta ili veziva. Većina je okrugla, s jednim niskim ulazom i krovom koji se diže u stožac ili kupolu, također od kamena. Neki su četvrtasti ili pravokutni, a poneki su ugrađeni u debele poljske zidove oko sebe. Obično su tek toliko veliki da se u njima skloni nekoliko ljudi.

Slične kućice postoje u mnogim krajevima Sredozemlja, od trulla u Apuliji do kamenih kućica u Provansi i bunja u Dalmaciji. Svaki kraj ima svoje ime i svoje inačice. U Istri riječ kažun potječe iz mjesnih romanskih govora i srodna je riječima za kuću ili kolibu.

Čemu su služili kažuni?

Kažun je bio radna građevina. Seljaci i pastiri u njemu su se sklanjali od iznenadnih nevremena i podnevnog sunca, držali alat, a ponekad i spremali urod ili štitili životinje. Polja su često bila daleko od sela, a kamena kućica na licu mjesta značila je da se dan rada ne mora prekinuti kad se vrijeme promijeni.

Bili su i praktičan odgovor na samu zemlju. Crvenica južne Istre puna je vapnenca. Prije nego što se polje moglo preorati ili zasaditi, kamenje je trebalo ukloniti, a od njega su se gradili poljski zidovi, terase i kućice. U tom smislu kažun nije samo građevina nego i svjedočanstvo o tome koliko se mukotrpno obrađivala zemlja.

Kako se gradi kažun?

Tehnika je u načelu jednostavna, a u praksi zahtjevna. Zidovi se grade od grubo obrađena kamena, slaganog pažljivo tako da svaki kamen čvrsto sjedne na one ispod. Zidovi su debeli, često s unutarnjim i vanjskim licem ispunjenim sitnijim kamenjem, što ih čini stabilnima i unutrašnjost održava svježom.

Krov je najdomišljatiji dio. Umjesto greda gradi se prepuštanjem: svaki prsten plosnatih kamenih ploča postavlja se malo više prema unutra od onoga ispod, sve dok se prstenovi ne zatvore na vrhu, gdje stožac zaključava jedan kamen. Ploče su blago nagnute prema van kako bi kiša otjecala niz krov, a ne u kućicu. Dobro sagrađen, bez ijednog čavla ili kapi morta, kažun može stajati generacijama.

Bez nacrta, bez morta, samo kamenje očišćeno s polja. I još uvijek stoje.

Suhozid kao svjetska baština

Umijeće koje stoji iza kažuna dio je mnogo šire tradicije. Godine 2018. umijeće suhozidne gradnje, znanja i tehnike, upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kao zajednička baština nekoliko europskih zemalja, među njima i Hrvatske. U Istri mjesne udruge i volonteri organiziraju radionice na kojima ljudi uče ručno popravljati zidove i kućice i tako čuvaju zanat.

Gdje vidjeti kažune

• Oko Vodnjana. U poljima oko gradića jedna je od najvećih koncentracija kažuna. Vodnjan ima i park posvećen kažunima, izložbu kućica na otvorenom i faza njihove gradnje. Pogledajte naš vodič kroz Vodnjan.
• Bale i Svetvinčenat. Krajolik između ta dva mjesta bogat je poljskim zidovima i kućicama. Naš vodič kroz Bale i Svetvinčenat obuhvaća oba.
• Biciklom ili pješice. Mnogi kažuni stoje uz poljske putove i najbolje ih je otkrivati polako, na dva kotača ili pješice.
• Poštujte privatno zemljište. Većina kućica na privatnom je posjedu. Gledajte s puta i ne penjite se na zidove ni krovove.

Ako je kažun na vašem zemljištu

Mnogi koji kupe zemljište ili staru kuću u Istri na posjedu zateknu kažun ili dio suhozida. Vrijedi ga smatrati bogatstvom, a ne preprekom. Pomaže nekoliko načela:

• Raspitajte se prije bilo kakve promjene. Pravila o popravku, premještanju ili prenamjeni tradicijskih građevina ovise o lokaciji i čestici. Prije početka radova provjerite s arhitektom i nadležnim tijelima.
• Popravljajte istom tehnikom. Koristite suhozid i, idealno, nekoga tko tehniku poznaje. Popravci cementom zadržavaju vodu i često naprave više štete nego koristi.
• Držite korijenje podalje. Bršljan, smokve i kupine koje urastaju u zidove najčešći su uzrok urušavanja.
• Neka bude ono što jest. Kažun je prekrasan ukras vrta, mjesto u hladu ili jednostavno spremište. Rijetko je dobra spavaća soba.

Za šire savjete o starim građevinama pročitajte naš vodič o obnovi kamene kuće.

Čemu nas uči kažun

Kažun je lako vidjeti kao prizor s razglednice, ali on nosi stvarne pouke za svakoga tko danas gradi u Istri. Koristite mjesne materijale. Gradite debele zidove protiv vrućine. Izvucite najviše iz onoga što vam teren daje. Oblik neka bude jednostavan, a zanat neka se vidi. Arhitekti koji rade u ovom kraju često se vraćaju tim idejama, a najbolje nove kuće dijele kažunovu tihu samouvjerenost: kamen, hlad i ništa suvišno. Unutra isto razmišljanje vrijedi i za namještaj: pošteni materijali i komadi izrađeni po mjeri prostora, poput namještaja od šperploče po mjeri iz atelijera Lampisa.