Ispod istarskih vinograda skriva se svijet sigâ, podzemnih jezera i blijede čovječje ribice. Vodič kroz Baredine, Mramornicu, Feštinsko kraljevstvo, Pazinsku jamu i druge.
Veći dio Istre leži na vapnencu, a vapnenac je strpljiv kipar. Stotinama tisuća godina kišnica je, procjeđujući se kroz stijenu, otapala kanale, okomite rovove i dvorane ispod polja i maslinika. Domaći su oduvijek znali za jame koje se otvaraju u šumi, a nekoliko je tih podzemnih prostora danas otvoreno za posjetitelje. Za vrućeg kolovoškog poslijepodneva ili kišnog proljetnog dana posjet špilji jedno je od najboljeg što možete učiniti u Istri.
Zašto u Istri ima toliko špilja?
Istra je dio krša, vapnenačkog krajolika koji se proteže istočnom obalom Jadrana i po kojem se krš kao pojam našao u udžbenicima geologije diljem svijeta. Kiša iz zraka i tla upija malo ugljikova dioksida i zato je blago kisela. Dok se cijedi kroz pukotine u vapnencu, otapa stijenu i odnosi je sa sobom. S vremenom se pukotine šire u prolaze i dvorane. Gdje voda poslije kapa u otvoreni prostor, otopljeni kalcit ostaje za njom, kap po kap, pa sa svoda rastu stalaktiti, s poda stalagmiti, a niz stijene se spuštaju zavjese od sige.
Isti proces objašnjava i crvenu zemlju na površini, crljenicu (terra rossa), te zašto rijeke u Istri ponekad nestaju pod zemljom. Na poluotoku su zabilježene tisuće jama i špilja, ali tek je nekoliko uređeno za obične posjetitelje. Ostale su za školovane speleologe.
Jama Baredine: klasičan izlet
Baredine su najpoznatija istarska jama i najlakše ih je uklopiti u odmor. Nalaze se kraj sela Nova Vas, u zaleđu Poreča na putu prema Višnjanu, a za javnost su otvorene od 1995. Obilazak je s vodičem i vodi kroz niz dvorana sve do podzemnog jezera na dnu.
Usput vodiči pokazuju sige kojima su naraštaji posjetitelja dali imena – od životinja i likova do oblika koji podsjećaju na svete prizore. Tu je i lokalna legenda, tužna priča o Milki, mladoj pastirici koja je, kažu, nestala u jami tražeći izgubljenu ljubav. Djeca to obično obožavaju.
Prava je zvijezda ipak čovječja ribica (Proteus anguinus), slijepi, blijedoružičasti vodozemac koji živi samo u podzemnim vodama krša između Italije i zapadnog Balkana. Ime je dobila po boji kože koja podsjeća na ljudsku. Može doživjeti mnogo desetljeća i dugo izdržati bez hrane. U Baredinama je možete vidjeti izbliza – rijetka prilika za susret s jednom od najneobičnijih životinja Europe. Vrsta je strogo zaštićena, pa se držite uputa vodiča o svjetlu i buci.
Za vrućeg kolovoškog poslijepodneva ili kišnog proljetnog dana posjet špilji jedno je od najboljeg što možete učiniti u Istri.
Mramornica kraj Brtonigle
Na sjeverozapadu, blizu vinarskog mjesta Brtonigla, špilja Mramornica krije jednu od najvećih podzemnih dvorana u Istri. Ime je dobila po mramoru, zbog uglačanog izgleda sige čije boje sežu od tamnocrvene do bijele. S poda glavne dvorane dižu se visoki stalagmiti. Putnici su je opisivali već u osamnaestom stoljeću, a danas se obilazi u kratkim vođenim turama. Lijepo se spaja s kušanjem vina u Brtonigli ili Momjanu.
Feštinsko kraljevstvo kraj Žminja
Feštinsko kraljevstvo mala je jama kraj sela Feštini, blizu Žminja u središnjoj Istri. Priča kaže da su je mjesna djeca koja su se ondje igrala zvala svojim kraljevstvom i ime je ostalo. Staza je kratka i obilazak brz, ali sige su guste i šarene, sa stalagmitima koje posjetitelji uspoređuju s čarobnjakovim šeširom, kulom i krilima šišmiša. Dobar je izbor za manju djecu, kojoj bi dulji silazak mogao biti naporan.
Pazinska jama i Romualdova pećina
Još dva podzemna mjesta zaslužuju mjesto na popisu, iako nisu turističke špilje u uobičajenom smislu. U Pazinu rječica Pazinčica utječe u duboki kanjon ispod kaštela i nestaje u stijeni. Označena staza vodi dolje u jamu, a za hrabre preko nje se pruža i zip-line. Jules Verne smjestio je kanjon u roman Mathias Sandorf, a u kaštelu iznad su dva muzeja.
Na obroncima iznad Limskog kanala Romualdova pećina nosi ime po svetom Romualdu, koji je ondje, prema predaji, u jedanaestom stoljeću živio kao pustinjak. Ujedno je arheološko nalazište s tragovima prapovijesnih ljudi i životinja iz ledenog doba te sklonište zaštićenih šišmiša. Posljednjih je godina pristup ograničen radi zaštite pećine, pa se prije planiranja u mjestu raspitajte jesu li posjeti mogući.
Što znati prije silaska pod zemlju
- Ponesite nešto toplije. U špiljama je svježe cijele godine. Lagani pulover u kolovozu dođe kao melem.
- Obujte prave cipele. Staze su vlažne i ima stuba. Japanke ostavite u autu.
- Provjerite radno vrijeme. Većina turističkih špilja radi sezonski, ljeti dulje. Provjerite prije nego što krenete.
- Fotografiranje. Pravila se razlikuju od špilje do špilje; pitajte prije nego što upotrijebite bljeskalicu.
- Ne dirajte. Sige rastu iznimno sporo, a masnoća s ruku zaustavlja im rast.
- Nikad ne istražujte sami. Jame u šumi znaju biti duboke i neoznačene. Divlje špilje prepustite speleolozima iz mjesnih udruga.
Kako špilju uklopiti u putovanje
Posjet špilji traje sat-dva, pa se lako spaja s nečim drugim. Baredine spojite s poslijepodnevom u Poreču ili kušanjem vina na višnjanskim brežuljcima, Mramornicu s vinskim mjestima sjeverozapada, Feštinsko kraljevstvo s ručkom u Žminju, a Pazin s freskama u Bermu. Kad se vrijeme pokvari, naš popis ideja za kišni dan u Istri nudi još prijedloga, a obitelji će ih naći i u vodiču Istra s djecom.
