Stari grad Buzet na vrhu brda u toplom večernjem svjetlu, s crkvenim zvonicima i vapnenačkim hrptom Ćićarije u pozadini.

Istra • 5 min čitanja

Buzet i Roč: istarski grad tartufa i kameno selo glagoljice

Journal / Istra

Gradić na brdu koji sebe naziva Gradom tartufa, malo selo unutar zidina koje čuva spomen na glagoljicu i cesta kamenih spomenika između njih. Vodič kroz zeleni sjever istarske unutrašnjosti.

Što se dalje ide na sjever, istarska se unutrašnjost mijenja. Brda postaju strmija i zelenija, na obzoru se diže vapnenački hrbat Ćićarije, a Mirna teče dolinom livada i hrastovih šuma. Ovo je kraj tartufa, a njegovo je središte Buzet, gradić na brdu iznad doline. Na kratkoj vožnji od njega leži Roč, jedno od najmanjih i najslikovitijih utvrđenih mjesta u Istri i polazište ceste uz koju stoje kameni spomenici glagoljici.

Što vidjeti u Buzetu

Buzet (talijanski Pinguente) ima dva lica. Novi se grad širi dnom doline, praktičan i živ. Stari grad stoji na brdu iznad njega, opasan zidinama i vratima iz mletačkog doba, i tu bi trebalo provesti vrijeme. Tihe ulice vode između kamenih kuća s klesanim dovratnicima, malih trgova i crkava, a s vrha se pruža širok pogled na dolinu Mirne i hrbat iza nje.

  • Gradska vrata. Uđite pješice kroz jedna od povijesnih vrata i popnite se u jezgru unutar zidina.
  • Barokna cisterna. Klesana kamena kruna bunara na jednom od trgova staroga grada, podsjetnik na to kako su gradići na brdima skupljali vodu.
  • Zavičajni muzej. Smješten u staroj palači u gornjem gradu, sa zbirkama o povijesti i običajima Buzeštine.
  • Zidine i vidikovci. Prošećite rubom staroga grada zbog pogleda preko doline na šume u kojima se nalaze tartufi.

Zašto se Buzet zove Gradom tartufa?

Vlažne hrastove šume u dolini Mirne i uz njezine pritoke neka su od najboljih tartufišta u Europi. Crni se tartufi nalaze veći dio godine, a cijenjeni bijeli tartuf javlja se u jesen. Buzet je na tome izgradio svoj identitet: domaći proizvođači prodaju tartufe i proizvode od njih, restorani ih poslužuju uz domaću tjesteninu, jaja i biftek, a sezona dovodi posjetitelje iz krajeva daleko izvan Istre. Više pročitajte u našem vodiču kroz sezonu tartufa u Istri.

Najpoznatija gradska fešta je Subotina, koja se održava svakog rujna, kada se na glavnom trgu u golemoj tavi peče divovska fritaja s tartufima i dijeli okupljenima. Njome počinje sezona bijelog tartufa i jedan je od najživljih dana u godini na sjeveru Istre.

U Buzetu jesen miriše na dim iz ognjišta, mokro lišće i tartufe.

Roč: utvrđeno mjesto glagoljice

Roč je sićušan: nekoliko ulica unutar srednjovjekovnih zidina, nekoliko crkava, kamene kuće i vrata ili dvoja. Ipak ima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Svećenici su u ovom dijelu Istre stoljećima koristili glagoljicu, najstarije slavensko pismo, u bogoslužju i zapisima, a Roč je bio jedno od njezinih središta. U maloj crkvi sv. Antuna nalazi se Ročki abecedarij, glagoljska azbuka urezana u zid u srednjem vijeku, jedan od najstarijih takvih natpisa u Istri.

Sjeverna vrata Roča: zaobljeni kameni luk ispod stare kuće s krovom od kupa, uz mali vrt i bijelu kamenu skulpturu.
Sjeverna vrata Roča: zaobljeni kameni luk ispod stare kuće s krovom od kupa, uz mali vrt i bijelu kamenu skulpturu.

Selom šećite polako. Potražite ulomke rimskog kamena ugrađene u zidove, romaničke i gotičke detalje na crkvama i poglede na zelene brežuljke. U uobičajenom smislu ovdje se nema što raditi, i upravo je u tome stvar: Roč je mjesto za sjediti u hladu, slušati zvona i zamišljati kako je zvučao život u srednjovjekovnom istarskom selu.

Aleja glagoljaša od Roča do Huma

Između Roča i Huma vijuga tiha cesta od nekoliko kilometara kroz šume i livade. Uz nju stoji Aleja glagoljaša, niz kamenih spomenika podizanih od 1970-ih u čast glagoljici i ljudima koji su je održali živom. Tu su stupovi, vrata, kameni stol i sjedala, a na svakom su uklesana glagoljska slova. Cesta završava u Humu, koji se često naziva najmanjim gradom na svijetu. Pogledajte naš vodič kroz Hum.

Jedan od spomenika Aleje glagoljaša kraj Huma: visoka kamena vrata na travnatoj livadi, s manjim kamenim sjedalima uokolo i šumom u pozadini.
Jedan od spomenika Aleje glagoljaša kraj Huma: visoka kamena vrata na travnatoj livadi, s manjim kamenim sjedalima uokolo i šumom u pozadini.

Alejom se može proći autom, ali najljepše ju je doživjeti pješice ili biciklom, uz zastanak kod svakog spomenika. Za šetnju tamo i natrag predvidite nekoliko sati ili dogovorite da vas netko pokupi u Humu.

Dobro je znati

  • Kako stići. Buzet je na sjeveru istarske unutrašnjosti, blizu Istarskog ipsilona i nedaleko od slovenske granice. Roč i Hum kratka su vožnja prema jugoistoku.
  • Kada doći. Jesen je klasična sezona, zbog tartufa, gljiva i šarenih šuma. Proljeće je zeleno i tiho, s divljim cvijećem uz Aleju glagoljaša.
  • Hrana. Probajte fuže ili pljukance s tartufima, fritaju i domaći sir. U Humu se raspitajte za bisku, travaricu s imelom.
  • U blizini. Napušteno mlinarsko selo Kotli na Mirni ima male slapove i prirodne bazene; Motovun i njegova šuma lako su dostupni.

Buzet i Roč pokazuju lice Istre koje mnogi posjetitelji nikad ne vide: zelenije, svježije, seoskije i duboko ukorijenjeno u povijest. Dođite zbog tartufa, ostanite zbog tihih cesta, kamenih sela i osjećaja da ovdje vrijeme teče sporije. A ako sanjate kamenu kuću u ovim brdima, taj spori ritam dio je onoga zbog čega vrijede.

Pisma iz Istre

Jedan mail mjesečno: nove priče, kuće koje vrijedi vidjeti i sezona koja dolazi.