Crkva svete Marije na Škriljinah sa širokim trijemom, među drvećem izvan Berma.

Arhitektura • 5 min čitanja

Beram i Mrtvački ples: najljepše srednjovjekovne freske Istre

Journal / Arhitektura

U maloj crkvi u šumi kraj Pazina slikar iz 15. stoljeća prekrio je bojom svaki zid. Njegov Mrtvački ples jedna je od velikih slika srednjovjekovne Europe.

Izvana ne izgleda kao ništa posebno: mala, jednostavna crkva s krovom od kupe i dubokim trijemom, među drvećem, nekoliko minuta hoda od sela na brežuljku u središnjoj Istri. Uđete li unutra, svaka površina oživi. Kraljevi jašu zidovima u dugoj povorci, anđeli i sveci ispunjaju prostore između prozora, a na stražnjem zidu niz kostura vodi ljude svih staleža prema grobu. Crkva svete Marije na Škriljinah kraj Berma čuva jedan od najcjelovitijih ciklusa srednjovjekovnog zidnog slikarstva u Hrvatskoj i jedno je od najdirljivijih mjesta u Istri.

Gdje je Beram?

Beram je malo selo na brežuljku nekoliko kilometara sjeverozapadno od Pazina, u zelenom srcu poluotoka. Crkva stoji izvan sela, na mirnom mjestu uz staro groblje. Ime, Sv. Marija na Škriljinah, odnosi se na ravne kamene ploče okolnoga tla. Pazin, s kaštelom na rubu duboke jame, blizu je i lako ga je uklopiti u isti izlet; pogledajte naš vodič kroz Pazin i njegov kaštel nad ponorom.

Tko je naslikao freske?

Natpis u crkvi bilježi da je slikarije 1474. dovršio majstor Vincent iz Kastva, slikar iz Kastva iznad Rijeke. O njegovu životu zna se vrlo malo, ali djelo otkriva slikara koji je poznavao umjetnost šireg alpskog i jadranskog prostora i pretočio je u nešto neposredno, živo i domaće. Natpis je pisan glagoljicom, starim slavenskim pismom kojim su se u Istri stoljećima pisale crkvene knjige i natpisi, što podsjeća koliko je ta tradicija ovdje bila duboko ukorijenjena.

Beram je bio važno glagoljaško središte. Dvije liturgijske knjige iz 15. stoljeća iz ove župe, poznate kao Beramski misal i Beramski brevijar, među najvažnijim su glagoljskim rukopisima toga razdoblja. Za drugo lice iste tradicije posjetite Hum i Aleju glagoljaša; pogledajte Hum, najmanji grad na svijetu.

Detalj Poklonstva kraljeva: konjanici u raskošnoj odjeći, zastave i lovački psi.
Detalj Poklonstva kraljeva: konjanici u raskošnoj odjeći, zastave i lovački psi.

Što prikazuju freske?

Zidovi pripovijedaju prizore iz života Djevice Marije i Krista, od Marijina vjenčanja s Josipom i Bijega u Egipat do Judina poljupca i Maslinske gore. Sveci stoje u vlastitim poljima: sveti Juraj, sveti Martin s prosjakom, sveti Mihovil koji važe duše, sveta Katarina i drugi.

Najslavniji prizor na bočnim zidovima jest Poklonstvo kraljeva, duga, gusta povorka kraljeva, vitezova i pratilaca na konjima, sa zastavama, sokolima i psima, koja vijuga prema Svetoj obitelji. Puna je pojedinosti iz života 15. stoljeća: odjeće, šešira, oružja, konjske opreme. Čita se gotovo kao slika stvarne kneževske kavalkade koja prolazi istarskim krajolikom.

Mrtvački ples

Iznad ulaza, na zapadnom zidu, nalazi se prizor koji je Beram učinio slavnim: Mrtvački ples. Povorka kostura, od kojih neki sviraju, vodi niz živih ljudi prema grobu. Ondje su svi staleži, od pape, kardinala i biskupa do kralja i kraljice, trgovca s novcem, vojnika, prosjaka i djeteta. Svakome od živih pridružena je njegova smrt i nitko joj ne može umaći.

Dio Mrtvačkog plesa na zapadnom zidu: kosturi vode likove svih staleža.
Dio Mrtvačkog plesa na zapadnom zidu: kosturi vode likove svih staleža.

Mrtvački ples bio je omiljena tema diljem Europe u kasnom srednjem vijeku, u vremenu koje su obilježili kuga i ratovi. Poruka mu je jednostavna i opća: smrt je ista za sve, pa živi dobro. Beram je tako upečatljiv zbog svoje svježine. Kosturi su gotovo vedri, živi ljudi naslikani su s osobnim licima i kretnjama, a cijeli prizor manje djeluje kao propovijed, a više kao priča koju pripovijeda netko tko je te ljude poznavao. Nedaleko odavde, preko granice u Sloveniji, crkva u Hrastovlju čuva još jedan slavni Mrtvački ples, koji je nekoliko godina poslije naslikao drugi majstor iz Kastva, pa se ta dva mjesta često posjećuju zajedno.

Smrt je ista za sve. U Bermu kao da se tome čak i smiješi.

Kako posjetiti crkvu

Crkva je malena i obično zaključana kako bi se zaštitile slike, pa posjet traži malo planiranja. Način otvaranja s vremenom se mijenja, pa se prije polaska javite turističkoj zajednici u Pazinu ili se raspitajte u Bermu. Odvojite vrijeme da gledate polako. Slike nagrađuju strpljenje: što dulje gledate, to više zapažate, od izraza na licima do sitnih životinja skrivenih u kutovima.

  • Planirajte unaprijed. Prije posjeta provjerite kako se crkva može otvoriti; ne računajte na to da ćete je slučajno zateći otvorenu.
  • Svjetlo. Unutrašnjost je polumračna. Pustite očima da se priviknu prije nego što počnete razgledavati pojedinosti.
  • Čuvajte zidove. Ne dirajte slike i poštujte pravila o fotografiranju.
  • Spojite. Pazinski kaštel i jama, gradić Motovun ili Hum i Roč čine lijep dan u središnjoj Istri.
  • Godišnja doba. Proljeće i jesen idealni su: krajolik je zelen, ceste su mirne, a šetnja do crkve ugodna.

Zašto je važan

Istru se često doživljava kao kraj plaža i hrane, pa je njezinu srednjovjekovnu unutrašnjost lako propustiti. Beram je najbolji dokaz protiv toga. Po unutrašnjosti su raštrkane deseci malih crkava s oslikanim zidovima, mnoge i dalje u upotrebi, i zajedno čine jednu od najbogatijih skupina srednjovjekovnog zidnog slikarstva u ovom dijelu Europe. Beram je najljepša među njima, i vrijedi prijeći cijeli poluotok za samo jedan sat unutar njezinih zidova.

Ujedno je i pouka o tome koliko mala, jednostavna građevina može sačuvati. Običan krov, debeli kameni zidovi i skroman trijem bili su dovoljni da više od pet stoljeća štite remek-djelo.

Pisma iz Istre

Jedan mail mjesečno: nove priče, kuće koje vrijedi vidjeti i sezona koja dolazi.