Pet stoljeća Mletačka Republika vladala je istarskom obalom. Njezini lavovi, lože, zvonici i gotički prozori i danas određuju Rovinj, Poreč, Novigrad i Pulu.
Stanete li na rovinjsku rivu i pogledate prema zvoniku Svete Eufemije, mogli biste se gotovo zakleti da ste u Veneciji. To nije slučajno. Od 13. stoljeća do 1797. veći dio istarske obale pripadao je Mletačkoj Republici, a Serenissima je ostavila trag u gotovo svakom gradu: u obliku ulica, stilu kuća, kamenim lavovima nad vratima, pa i u dijalektu kojim ljudi i danas govore. Kad te znakove naučite čitati, šetnja bilo kojim primorskim gradićem postaje sat povijesti.
Kada je Venecija vladala Istrom?
Venecija je rano imala trgovačke interese na istarskoj obali, ali formalna vlast stizala je grad po grad u drugoj polovici 13. stoljeća, kada su se Republici jedan za drugim predali Poreč, Novigrad, Rovinj i drugi. Pula je slijedila u 14. stoljeću. S unutrašnjošću je bilo drukčije: Pazinska knežija i velik dio središnje Istre pripadali su Habsburgovcima, pa je stoljećima poluotokom prolazila granica. Zato obala djeluje venecijanski, a dijelovi unutrašnjosti posve drukčije.
Mletačka vlast završila je 1797., kada je Napoleon srušio Republiku. Istra je zatim prelazila iz austrijskih u francuske pa opet u austrijske ruke, ali venecijanski pečat na njezinim gradovima već je bio uklesan u kamen.
Lav svetoga Marka
Krilati lav, simbol svetoga Marka Evanđelista i same Venecije, najlakše je uočljiv venecijanski znak. Pojavljuje se na kamenim reljefima nad gradskim vratima, na ložama, palačama i zvonicima, obično s knjigom pod jednom šapom. Omiljena priča kaže da otvorena knjiga znači mir, a zatvorena rat, premda su povjesničari oprezni s takvim tumačenjima. Lavove potražite nad gradskim vratima Motovuna, na Balbijevu luku u Rovinju i na javnim zgradama u mnogim drugim gradovima.
Lože, fontici i gradski trg
Svaki venecijanski grad imao je ložu, otvorenu dvoranu s arkadama na glavnom trgu u kojoj se sudilo, čitali proglasi i okupljali građani. Mnoge su sačuvane. Loža u Grožnjanu, uz stari fontik, općinsko spremište žita, jedna je od najdražesnijih. Novigradska loža smjestila se na gradskim zidinama okrenuta moru, a Motovun, Buje i Bale imaju svaki svoju.
Fontik je tipično venecijanska ustanova: javno skladište u kojem se čuvalo žito kako bi se grad zaštitio od gladi i skokova cijena. Njegovo postojanje govori da je grad bio uređen, upravljan i opskrbljivan na venecijanski način.
Kad naučite čitati kamen, svaki primorski gradić postaje sat povijesti.
Rovinj: venecijanski grad na moru
Rovinj je gradić najvenecijanskijeg izgleda u Istri. Njegove visoke, uske kuće zbijaju se na nekadašnjem otoku, a prozori i balkoni otvaraju se izravno nad vodu. Zvonik Svete Eufemije građen je po uzoru na zvonik Svetoga Marka u Veneciji, a barokna crkva pokraj njega potječe iz 18. stoljeća. Balbijev luk, podignut u 17. stoljeću na mjestu starih gradskih vrata, nosi lava svetoga Marka i grbove venecijanske obitelji koja ga je platila. Za ostatak grada pogledajte naš vodič za Rovinj.
Poreč, Novigrad i Pula
U Poreču je rimski raspored ulica preživio i pod mletačkom vlašću, a Dekumanus obrubljuju kuće iz toga razdoblja. Potražite venecijanske gotičke prozore sa šiljastim lukovima i vitkim stupićima te klesane balkone na kućama iz 15. stoljeća uz ulicu. Više donosi naš vodič kroz Poreč i Eufrazijevu baziliku.
Novigrad i danas ima dobar dio gradskih zidina, s ložom i morem odmah ispod. U Puli su zvjezdastu utvrdu na brežuljku iznad staroga grada, Kaštel, u 17. stoljeću podignuli Mlečani kako bi branili luku, a danas je u njoj Povijesni i pomorski muzej Istre.
Drvo, kamen i staklo
Venecija Istrom nije samo vladala; o njoj je i ovisila. Bijeli istarski vapnenac, vađen uz obalu, prevozio se preko Jadrana i ugrađivao u mnoge venecijanske palače, crkve i mostove jer odolijeva morskoj vodi i vremenu. Hrastove šume doline Mirne oko Motovuna Republika je štitila, a njihovo se drvo koristilo za brodove venecijanskog Arsenala. Kroz tu razmjenu Istra i Venecija stoljećima su dijelile graditeljsku tradiciju.
Staklo je putovalo istim putovima. Muransko staklo, izrađivano na otoku u venecijanskoj laguni, generacijama je dio istarskih interijera i u ovim se kamenim kućama i danas osjeća kao kod kuće. Ako vas zanima, naš vodič o rasvjeti od muranskog stakla objašnjava što je to i kako s njim živjeti.
Kako prepoznati venecijansku Istru
- Lav. Krilati lav s knjigom, nad vratima, na ložama i javnim zgradama.
- Zvonik. Visok, četvrtast, često sa šiljastim vrhom, odvojen od crkve na venecijanski način.
- Loža. Otvorena dvorana s arkadama na glavnom trgu.
- Gotički prozori. Šiljasti lukovi, tordirani stupići i klesani kameni balkoni.
- Dimnjaci. Visoki, često ljevkasto prošireni dimnjaci na kućama u starim gradovima, poznat prizor u venecijanskim gradićima.
- Jezik. Oslušnite istrovenetski dijalekt i potražite dvojezične, hrvatske i talijanske natpise ulica duž zapadne obale.
Živa baština
Venecijanska je Istra posebna zato što nije muzej. Ljudi i dalje žive u tim visokim kućama, između njih vješaju rublje i piju kavu u hladu lože. Talijanska zajednica i dalje je dio svakodnevice uz obalu, a dijalekt, hrana i način na koji se gradići navečer okupljaju na glavnom trgu nose u sebi nešto od stare Republike. Čitajte kamen i gradovi će progovoriti.
