Sjeverni Jadran skriva jednu od najpoznatijih olupina na Sredozemlju, a uz nju i kamenite grebene pune života. Što očekivati kad ronite u Istri.
Istra nije prvo ime koje pada na pamet kad se govori o ronjenju, a ipak sjeverni Jadran ima dugu pomorsku povijest i podmorje koje joj odgovara. Dva svjetska rata, prometni plovni putovi i kamenita obala ostavili su olupine duž poluotoka, a grebeni bliže obali puni su hobotnica, škrpina, goložaba i jata sitne ribe. Početnicima je ovo mirno i pristupačno mjesto za učenje. Iskusnim roniocima čuva jednu od najslavnijih olupina na Sredozemlju.
Što je Baron Gautsch?
Baron Gautsch bio je putnički parobrod tvrtke Austrijski Lloyd koji je plovio između Trsta i dalmatinske obale. U kolovozu 1914., u prvim tjednima Prvoga svjetskog rata, zalutao je u minsko polje koje je ispred istarske obale postavila upravo austro-ugarska mornarica, naletio na minu i potonuo za nekoliko minuta, između Rovinja i Brijuna. Mnogi putnici i članovi posade izgubili su život, a potonuće se pamti kao jedna od velikih pomorskih tragedija Jadrana.
Danas olupina uspravno leži na dnu, uglavnom netaknuta, i zaštićena je kao dio hrvatske kulturne baštine. Riječ je o dubokom zaronu, izvan granica početničkog brevea, a posjećuje se s ovlaštenim ronilačkim centrima koji poznaju lokaciju, njezine struje i pravila koja na njoj vrijede. Za one s odgovarajućom obukom i iskustvom to je jedan od ključnih zarona na Jadranu: veliki putnički brod, palube sada prekrivene životom, u polumraku otvorenog mora.
Veliki putnički brod, palube sada prekrivene životom, u polumraku otvorenog mora.
Druge olupine duž obale
Baron Gautsch nije jedini. U moru oko Istre leže i druge olupine iz oba svjetska rata i iz sasvim običnih pomorskih nesreća, od ratnih i pomoćnih brodova do teretnjaka. Među najpoznatijima je Coriolanus, britanski ratni brod koji je pred kraj Drugoga svjetskog rata stradao od mine ispred zapadne obale Istre. Mnoge su olupine zaštićene, a ronjenje na njima dopušteno je samo pod određenim uvjetima, obično preko ovlaštenih ronilačkih centara. Na licu mjesta raspitajte se koje su lokacije otvorene, uz koji stupanj brevea i prema kojim pravilima.
Grebeni, stijene i život u njima
Ako vas olupine ne zanimaju, i prirodne lokacije su dovoljan razlog za ronjenje. Kamenita obala nastavlja se pod morem u stepenicama, malim stijenama i poljima gromada, a između njih su na pješčanom dnu livade morske cvjetnice. Zavirite u pukotine i naći ćete hobotnice, murine i ugore, škrpine savršeno stopljene s kamenom i šarene golože. Na dubljim stijenama rastu spužve i gorgonije. Južni vrh poluotoka oko Kamenjaka te otočići ispred Pule i Rovinja među najzahvalnijim su područjima.
Livade morske cvjetnice važnije su nego što se čini. Pružaju zaklon mladoj ribi, učvršćuju dno i pomažu da more ostane bistro, što je još jedan razlog da ronite pažljivo i nikad na njima ne stojite niti u njima sidrite.
Kada je najbolje roniti?
Glavna ronilačka sezona prati ljeto, od kasnog proljeća do jeseni. More je najtoplije krajem ljeta i početkom jeseni, a rujan je mnogim roniocima najdraži mjesec: more se cijelo ljeto zagrijavalo, na brodovima je manje gužve, a svjetlo je još snažno. Vidljivost na sjevernom Jadranu ovisi o vremenu, vjetru i planktonu, pa se može mijenjati iz dana u dan. I ljeti je more ispod površinskog sloja osjetno hladnije, pa se dobro ronilačko odijelo isplati.
Učenje ronjenja u Istri
Ronilački centri rade u većini većih obalnih mjesta, od Umaga i Poreča do Rovinja, Pule i Medulina, a mnogi nude probne zarone i cjelovite tečajeve za početnike. Mirne, zaklonjene uvale zapadne obale vrlo su pogodne za prve zarone. Birajte centar koji je propisno registriran, koji vas pita o iskustvu i zdravstvenoj sposobnosti i koji vas prije svakog zarona pažljivo uputi.
Noćni zaroni i mirni zaroni s obale
Neki od najupečatljivijih zarona u Istri događaju se blizu obale. Na noćnom zaronu greben potpuno mijenja karakter: hobotnice izlaze iz rupa u lov, rakovi i škampi izlaze na stijene, a snop svjetiljke otkriva boje koje danju ne vidite. Mnogi ronilački centri ljeti nude noćne zarone u zaklonjenim uvalama, a dobar su izbor za ronioce koji su na tom području već odradili nekoliko dnevnih zarona.
Zaroni s kamenite obale još su jedan užitak ovoga kraja. Gdje su dopušteni, omogućuju vam da istražujete vlastitim tempom, bez vožnje brodom, i često su najbolji način da upoznate podmorje ispred mjesta u kojem boravite. Prije nego što krenete sami, zatražite savjet lokalnog ronilačkog centra o lokacijama, ulazima u more i mogućim ograničenjima.
Dobro je znati
- Propisi. Hrvatska uređuje rekreacijsko ronjenje, a neka su područja i olupine zaštićeni ili zatvoreni. Ronilački centri poznaju važeća pravila i obavljaju potrebne formalnosti; ako ronite samostalno, prvo provjerite što se traži.
- Brevet. Ponesite ronilačku iskaznicu i dnevnik zarona. Duboki zaroni i zaroni na olupine traže odgovarajuću obuku.
- Brodovi. Uvijek koristite površinsku signalnu bovu. Promet brodova uz obalu ljeti je gust.
- Gledajte, ne nosite. Ne skupljajte školjke, arheološke nalaze ni bilo što s olupina. Podvodna baština zaštićena je zakonom.
- Ronjenje na dah. Niste ronilac? Mnoge iste grebene možete uživati s maskom i perajama, ulazeći s obale.
Natrag na površini
Ronjenje se lijepo spaja s ostatkom Istre. Na Baron Gautsch roni se s rovinjskog područja, pa ga povežite s nekoliko dana u gradu i na njegovim plažama i Zlatnom rtu. Na jugu jutarnji zaron kraj Kamenjaka ostavlja vam poslijepodne slobodno za sam rt; pogledajte naš vodič Kamenjak i Premantura.
